Povijest |
1. Povijest Tradicija kanonskopravne znanosti i izobrazbe - i na crkvenom i na građanskom području - prisutna je u Hrvata već od srednjega vijeka, što pokazuju statuti pojedinih gradova i pokrajina, a i filozofsko-teološke katedralne škole, studiji, javne poduke itd. Danas su kanonskopravna znanost i izobrazba kod nas uglavnom vezane uz teološke fakultete i teologije.
1.1. Tradicija kanonskopravne izobrazbe i znanosti na hrvatskom području do 1874.
Kanonskopravna ili crkvenopravna znanost i izobrazba sustavnije su prisutne u Hrvata već od srednjega vijeka. Naime, tada je zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227.-1247.) u Zagrebu pokrenuo filozofsko-teološke studije, čiji su sastavni dio bila i predavanja iz crkvenoga prava. Blaženi Augustin Kažotić, biskup (1303.-1322.) utemeljio je Zagrebačku katedralnu školu s naglaskom na studij teologije, "slobodnih umijeća" i prava (izlagali su se elementi crkvenoga i građanskoga prava). U drugoj polovini XV. stoljeća u Dubrovniku su se održavale kratkotrajne pravne poduke, a u Zagrebu je bolonjski doktor i zagrebački prepozit Baltazar Napuly Dvorničić (1560.-1624.) organizirao javnu poduku iz crkvenoga i građanskoga prava.
Biskup Juraj Drašković, u duhu potridentske obnove, utemeljuje 1578. u Zagrebu sjemenište s humanističkom školom i učilištem bogoslovlja. Car i kralj Leopold I. godine 1669. daje Isusovačkom kolegiju povlastice podjele akademskih naslova i časti, ali više vlasti isusovačkog reda nisu dopustile toj novonastaloj Akademiji u Zagrebu koristiti se tim povlasticama (vjerojatno zbog konkurencije bližim austrijskim sveučilištima) pa ta ustanova neće postići sveučilišni rang. Akademija se sastojala od filozofskog i teološkog studija. U sklopu teološkog studija uvedena je 1726./1727. katedra kanonskoga i građanskoga prava. Kanonsko pravo se od 1774. predavalo i na Pavlinskom učilištu u Lepoglavi. Poslije ukinuća Družbe Isusove 1773., carica i kraljica Marija Terezija preuredila je 1776. generalni studij u Kraljevsku akademiju znanosti s Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim fakultetom i na Pravnom fakultetu obvezatan predmet bio je kanonsko pravo. Godine 1779. školski sustav Trojednice (Hrvatska, Slavonija, Međimurje, Rijeka s Primorjem) podvrgnut je ugarskoj vlasti. Bogoslovni fakultet 1784., kao "kraljevski teološki fakultet", dobiva prostorije unutar centralnog sjemeništa u Zagrebu. Godine 1850. ukinuta je Kraljevska akademija znanosti te osnovana Pravoslovna akademija koja nastavlja tradiciju visokog školstva u Zagrebu. Želimo istaknuti da je zadnji profesor kanonskoga prava (i povijesti) na toj ustanovi, svećenik Matija Mesić (1826.-1878.), postao prvi rektor modernog Sveučilišta u Zagrebu. On je kanonsko pravo predavao na Pravoslovnoj akademiji od 1859. godine.
Kada je Hrvatski sabor 13. siječnja 1874. proglasio Zakonski članak ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu od 5. siječnja 1874., utemeljena su u okviru Sveučilišta četiri fakulteta: Bogoslovni (teološki), Pravno- i državoslovni (pravni), Mudroslovni (filozofski) i Liječnički (medicinski) fakultet. Sveučilište je 19. listopada 1874. otvorio ban Ivan Mažuranić. Prva dva spomenuta fakulteta već su bila praktički uređena kao četverogodišnji studij, Mudroslovni fakultet je počeo rad upisom studenata prvog godišta, dok je otvaranje Liječničkog fakulteta ostavljeno za kasnije čim se osiguraju sredstva za njegovo djelovanje. Od osnivanja modernog Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, Bogoslovni i Pravno- i državoslovni fakulteti imali su i katedre, među ostalima, i kanonskoga ili crkvenoga prava.
1.2. Katedra kanonskoga prava Katoličkog bogoslovnog fakulteta od osnivanja modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. do danasU početku je ta katedra na Pravnom fakultetu nosila naziv "Katedra kanonskoga prava Katoličke i Grkoistočne crkve", a za vrijeme NDH kao "Crkveno pravo (općenito) i pravo Katoličke crkve" (istaknutiji profesori: Luka Marjanović, Edo Lovrić, Mihajlo Lanović). Akademske godine 1945./1946. ukinut je predmet Crkveno pravo te se predaje Ustav i vjeroispovjedni odnosi, a od 1946. ne predaje se više ni ta materija pa u cjelini prestaje Katedra kanonskoga prava, čak i predmet Crkveno pravo. Poslijeratna zbivanja, a pogotovo početkom 1952. kada je Rimokatolički bogoslovni fakultet rješenjem Vlade NR Hrvatske bio ukinut (doduše de facto, ali ne i de iure), utjecala su da se crkveno pravo na Pravnom fakultetu spominjalo u kontekstu nazadnog, nesuvremenog, pa čak i protudržavnog prava. Nakon demokratskih promjena, tadašnje Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952., a godine 1996. potpisan je Ugovor o položaju i djelovanju KBF-a u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga profesori kanonskoga prava se pozivaju, doduše rijetko i samoinicijativno od profesora Pravnog fakulteta, održati koje predavanje na toj ustanovi u okviru obvezatnih predmeta ili seminara na dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju. No, na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nažalost, od 1946. do danas ne postoji ni kao izborni predmet ona disciplina koja je na tom Fakultetu od osnutka modernog Sveučilišta bila jedna od devet katedri.
Katedra kanonskoga prava na KBF-u bila je, a i danas jest, osnovna znanstveno-nastavna jedinica koju sačinjavaju predmeti crkvenoga prava i s njim povezane srodne znanstvene discipline. Nositelj katedre jest pročelnik katedre koji ravna nastavnim, stručnim i znanstvenim radom katedre. Naslovi pojedinih predmeta crkvenoga prava, a i sam sadržaj, mijenjali su se tijekom povijesti da bi se što bolje odgovorilo potrebama Crkve i društva u kojemu ona djeluje.
2. Djelatnici
Donosimo kratke životopise djelatnika na Katedri kanonskoga prava KBF-a od osnivanja modernog Sveučilišta u Zagrebu do danas. Ovdje neće biti riječi o suplentima koji su kraće vrijeme vodili katedru ili predavali pojedine predmete u slučaju smrti, bolesti ili zauzetosti kojega profesora kanonskoga prava.
Dr. Janko KOHARIĆ (1845.-1880.)
Kratko je živio, umrijevši 25. lipnja 1880. u Zagrebu nakon teške bolesti, a pokopan je na Mirogoju. Koharić svoju lijepu i pomno sabranu, bogatu stručnu biblioteku ostavlja po pola sjemenišnim knjižnicama u Đakovu i u Zagrebu. Bogoslovnom fakultetu ostavlja slike biskupa Strossmayera, prvih sveučilišnih profesora i prvih bogoslovnih profesora. Biskup Strossmayer je za dr. Koharića rekao da je bio «učen, značajan, revan i uzoran».
Dr. Ferdinand (Ferdinando) BELAJ (1852.-1915.)
Dr. Angelo Ivan RUSPINI (1872.-1934.)
a. Dana 2. listopada 1934., na izletu, penjući se na brdo u blizini Zidanog Mosta, umro je od srčane kapi. Sprovod je vodio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Pokopan je 5. listopada u Zagrebu u kripti Krista Kralja na Mirogoju, a nadgrobni mu se spomen nalazi u spomenutoj crkvi.
Dr. Franjo HERMAN (1882.-1949.)
Dr. Franjo CVETAN (1911.-1986.)
većeničko i znanstveno djelovanje Franje Cvetana odvijalo se na KBF-u i Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu. Na prijedlog profesora dr. Franje Hermana, Fakultetsko vijeće izabire dr. Cvetana 25. svibnja 1943. za asistenta pri Katedri kanonskoga prava KBF-a. Nakon smrti dr. Hermana on postaje njegov nasljednik i pročelnik iste Katedre. Godine 1953. imenovan je predavačem, 1962. docentom, 1969. izvanrednim, a 1976. redovitim profesorom na KBF-u. Na Fakultetu djeluje do kraja ak. god. 1981./1982., kada je umirovljen. Prof. Cvetan predavao je i na našem Katehetskom institutu (od 1965. do 1976.) te na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu (od 1968. do 1971.). Na Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu vršio je različite službe, a godinama je bio i sudski vikar. Kao pravnik je odgovarao na mnoga pitanja iz kanonskoga prava pojedinih ordinarija, svećenika i vjernika. Pružao je pravne savjete redovničkim zajednicama. Dr. Cvetan je napisao i izdao kao knjigu gore spomenutu disertaciju. Objavljivao je u časopisima rasprave o pravnim pitanjima. Za slušače kojima je predavao napisao je (skripta-ciklostilom) komentare pojedinih knjiga Pio-Benediktova Zakonika kanonskoga prava iz 1917.: Crkveno pravo (De personis), Zagreb 1960.; Crkveno pravo (De matrimonio), Zagreb 1960.; Crkveno pravo (De delictis et poenis), Zagreb 1961.; Općenite odredbe kanonskoga prava (Prva knjiga Kodeksa), Zagreb 1962.; Uvod u kanonsko pravo (propedeutika), Zagreb 1967.; Župske uredske dužnosti, Zagreb 1970.; Postupno pravo u ženidbenim parnicama s posebnim obzirom na dušobrižnike, Zagreb 1971. Dana 9. listopada 1986. dr. Franjo Cvetan preminuo je u Zagrebu, a pokopan je u svojem rodnom mjestu Petrovini 12. listopada.
Mr. Stjepan VEČKOVIĆ (1944.)
Prof. dr. sc. Matija BERLJAK (1945.)
Rođen je 23. 2. 1945. u Cirkovljanu, općina Prelog. Osmogodišnju školu je završio u Cirkovljanu i Prelogu 1959., a Nadbiskupsku gimnaziju u Zagrebu. Upisuje se na KBF gdje diplomira 1971. Godine 1967. i 1968. služio je vojni rok. Zaređen je za svećenika 1970., a nakon toga je kapelan u Zagrebu. Od 1971. do 1977. studira u Rimu. Godine 1973. polaže magisterij iz kanonskoga prava na Fakultetu kanonskoga prava Papinskoga gregorijanskog sveučilišta. Od 1973. do 1975. godine upisuje i završava studij moralne teologije na Alfonzijani Papinskoga lateranskog sveučilišta. Godine 1977. polaže doktorat na FKP Papinskoga gregorijanskog sveučilišta te dobiva nagradu. Godine 1977. imenovan je ravnateljem sudske pisarne i promicateljem pravde na Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu, a 1981. i njegovim sucem i savjetnikom. Od 2000. vrši službu sudskoga vikara na Međubiskupijskom prizivnom sudu u Zagrebu, a od 2005. je sudac istoga suda. Na KBF-u predaje na diplomskom i poslijediplomskom studiju od 1978. godine. Asistentom na Katedri kanonskoga prava imenovan je 1978, a za privatnoga te sveučilišnog docenta izabran je 1984. dok izvanrednim profesorom postaje 1989. Redovitim profesorom imenovan je 2000., a u tom trajnom zvanju je od 2005. Predavao je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu od 1978. do 1980.; kao gost profesor 1995. predavao je na poslijediplomskom, a 2002. u sklopu seminara na PF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. predaje i na Katehetskome institutu KBF-a. Od 1985. do 2013. bio je pročelnik Katedre kanonskoga prava. Službu prodekana je vršio u tri mandata.
Danas na Katedri kanonskoga prava KBF-a u Zagrebu djeluju: Prof. dr. sc. Josip ŠALKOVIĆ (1971.)
|